Širenjem urbanih zona i povećanjem broja urbanog stanovništva, gradovi su postali najveći izvori onečišćenja. Suvremeni urbani sadržaji povećavaju kvalitetu života gradskog stanovništva, međutim mijenjaju prirodno stanje okoliša.

Stoga se u suvremenoj biologiji počela isticati urbana ekologija – jedna od novijih disciplina presudna za urbanizam i urbanističko planiranje, koja omogućuje procjenu stanja okoliša u gradovima te provedbu sustavnog nadzora, u svrhu očuvanja i zaštite gradskih ekosustava, uključujući i urbane vodotoke.

S gotovo 70% gradskog stanovništva, Hrvatska se svrstava u umjereno urbanizirane zemlje, a najveća koncentracija stanovništva (18%) i većine privrednih djelatnosti je u gradu Zagrebu.

Sa željom da nastavimo naša istraživanja o utjecajima urbanih činitelja na strukturu i ekološku funkcionalnost (kakvoću voda i karakteristike/stabilnost životnih zajednica) urbanih vodenih ekosustava, ovog ponedjeljka, 21.1.2019. odlučili smo obići nekoliko postaja na našim urbanim (zagrebačkim) potocima – Bliznecu i Velikom potoku (Črnomercu). Provjerili smo kako naši potoci (tj. pojedine postaje u gornjem, srednjem i donjem toku dvaju potoka) izgledaju ove zime.

Što smo opazili? Pa…neke činjenice se ne mijenjaju…Bliznec i dalje teče istočnim, a Črnomerec zapadnim dijelom grada 🙂 i duž oba potoka su evidentni različiti scenariji antropogenog utjecaja. Postaje u gornjem toku oba potoka i dalje možemo smatrati referentnim, jer – zbog njihovog smještaja u okvirima Parka prirode Medvednica – podnose najmanji pritisak antropogenih aktivnosti. I uistinu, možemo biti sretni što naša dva potoka u svom gornjem dijelu toka poprimaju pravi natural look.

Evo kako to izgleda na Bliznecu..

…a ovako izgleda zima 2019. na Velikom potoku…

Spuštajući se u zonu grada Zagreba, naši potoci postaju izloženi većim urbanim/antropogenim utjecajima.

Srednji tok Blizneca (na našoj postaji smještenoj u naselju Jazbina, uzvodno od velike vodne retencije) je većinom kanaliziran, obložen je betonskim dnom i obaloutvrdama, a u okolnom području prisutni su utjecaji domaćinstava zagrebačke podsljemenske zone te obližnje građevinske djelatnosti, o čemu svjedoče i naše fotografije:

Srednji tok potoka Črnomerca (na našoj postaji smještenoj na granici naselja Fraterščica i Črnomerec) je reguliran, mjestimično nadsvođen betonskim mostićima i obaloutvrdama i izravno je pod utjecajem prometnica i kućanstava, koji su u neposrednoj blizini potoka:

Donji tok Blizneca, na našoj postaji smještenoj s istočne strane parka Maksimir i u blizini pokušališta Agronomskog fakulteta, u neposrednoj je blizini turističkih, sportsko-rekreacijskih i poljoprivrednih aktivnosti, a također je i pod utjecajem uzvodno smještenog četvrtog maksimirskog jezera te potoka Štefanovec, koji se s istoka ulijeva u potok Bliznec:

Donji tok Črnomerca teče izrazito urbaniziranim područjem grada Zagreba pa je na našoj postaji uz Fallerovo šetalište (na razmeđi između Voltinog naselja i Trešnjevke/Remize) potok reguliran te je očigledan utjecaj vrlo frekventnog prometa, okolnih domaćinstava, sportsko-rekreacijskih aktivnosti (npr. stazica pored potoka je omiljena destinacija šetača kućnih ljubimaca), a prisutni su i cjevovodi za koje još moramo otkriti čemu služe (toplovodi, vodovodi?!):

Dosadašnjim (preliminarnim) istraživanjima spomenutih potoka (postaja) opazili smo da su urbani potoci grada Zagreba vrlo dinamični i promjenjivi ekosustavi te se ukazala potreba za njihovim sustavnim daljnjim istraživanjem. Zašto ih i ne bismo istraživali, kad su nam urbani potoci zapravo toliko blizu i dostupni tijekom cijele godine, a zapravo toliko malo znamo o njima…?!? 🙂

Napisala: Mirela Sertić Perić